Filmska priča o "ukletom" dijamantu koji su lopovi u Louvreu propustili iako vrijedi 60 milijuna dolara

Francusko ministarstvo kulture priopćilo je da je iz galerije ukradeno osam predmeta, ali među njima nije bila kruna carice Eugenije, supruge Napoleona III, koju su lopovi ispustili pri izlasku. Također su propustili legendarni dijamant “Regent”, procijenjen na više od 60 milijuna američkih dolara, prenosi The Guardian.

No, mnogi vjeruju da dijamant nije slučajno "preskočen“ – jer ga prati zloglasna reputacija „ukletog kamena“.

Riječ je o jednom od najpoznatijih dijamanata na svijetu – bjelkastom, izuzetno čistom kamenu od 140,64 karata (28,128 grama), koji se danas čuva u središtu Apolonove dvorane u Louvreu, piše Nova.rs.

Legenda o prokletstvu

Prema legendi, dijamant je 1698. godine u rudniku Kolur u Indiji pronašao rob, koji je, prema pričama, sakrio sirovi kamen u ranu na nozi kako ga nadzornici ne bi otkrili. Uspio je pobjeći do obale i pokušao prodati dragulj, nudeći kapetanu broda polovicu zarade ako mu pomogne iznijeti ga iz zemlje. No, kapetan ga je ubio i kamen prodao trgovcu po imenu Jamhand – čime je započelo putovanje jednog od najpoznatijih dragulja u povijesti.

Prema povijesnim dokumentima koje navodi Wikipedija, Thomas Pitt, tadašnji guverner utvrde St. George u Indiji, kupio je kamen od Jamhanda, a godinu kasnije ga je prokrijumčario u London, skrivenog u đonu cipele svog sina Roberta na brodu Loyal Cooke. Tamo ga je između 1704. i 1706. godine obradio židovski draguljar Harris.

Nakon godina pokušaja da ga prodaju europskim kraljevskim kućama, dijamant je 1717. godine kupio Filip II., vojvoda od Orléansa, tadašnji regent Francuske, i od tada se naziva „Le Régent“. Ugrađen je u krunu Luja XV. za njegovo krunjenje 1722., a kasnije i u krunu Luja XVI. 1775. godine. Dijamant je, prema zapisima, krasio i šešir Marije Antoanete.

Krađa, rat i Napoleon

Tijekom Francuske revolucije 1792., „Le Régent“ je ukraden zajedno s drugim kraljevskim draguljima, no kasnije je pronađen skriven u gredama tavana u Parizu. U godinama koje su uslijedile, korišten je kao zalog za financiranje vojnih operacija revolucionarnih vlada, sve dok ga 1801. nije otkupio Napoleon Bonaparte i postavio u dršku svog ceremonijalnog mača.

Kroz 19. stoljeće, dijamant je krasio krune Luja XVIII., Karla X. i Napoleona III., a potom je ugrađen u grčku dijademu koju je za caricu Eugeniju dizajnirao dvorski zlatar.

Od 1887. godine, „Regent“ je dio stalne Louvreove zbirke i smatra se nacionalnim draguljem Francuske. No, kroz stoljeća ga prati i priča o prokletstvu – niz smrti, ratova i tragedija vezanih uz njegove vlasnike potaknuli su vjerovanje da je ubojstvo roba koji ga je prvi pronašao bacilo sjenu nesreće na ovaj dragulj i svrstalo ga među najpoznatije „uklete dijamante“ svijeta.